Indabuko Yakho
Inqolobane yomlando kaZulu

Ama-categories

Imithi yesintu (Izincazelo nezithombe)

Umlando ngoSotobe ka Mpangalala

Umlando ngoSotobe ka Mpangalala Sibiya Kuloba uBongani Kholo Khumalo USotobe ka Mpangalala wakwaSibiya wayeyiqhawe elikhulu leZilo oShaka noDingane. Wayebuthelwe ebuthweni iNtontela ,okuyibutho okwakukhona kulo oNdlela Ntuli , uHlathi Ntshangase kanye namanye amaqhawe. USotobe wayekhona empini yaseMampondweni okuyimpi eyayiphakwe yiSilo uShaka ukuba iyohlasela inkosi uFaku yaMampondo, leyo mpi yaholwa yinduna uMdlaka ka Ncidi Ntshangase. USotobe wayengagcini ngokuba yiqhawe kuphela , wayebuye abe yimbongi, wayekwazi ukuhasha iZilo oShaka noDingane kanye namanye amakhosi asendulo. Wayebuye abe ... qhubeka ufunde »

Mpontshane

Umlando ngesibongo sakwaMpontshane Kuloba iNtungwa lasenhla kwaSokhumalo Lo mlando ucashunwe encwadini ka Senzo Maswidi Mbatha ethi ‘Ziphuma eguleni’ Abantu bakwaMpontshane kusengabantu bakwaButhelezi, baphuma kuJeqe Buthelezi owabe eyiNsila yeSilo uShaka . Ngenkathi uJeqe eyiNsila lapha... qhubeka ufunde »

Njilo

Umlando ngesibongo sakwaNjilo Kuloba iNtungwa lasenhla kwaSokhumalo *Lo mlando ucashunwe encwadini ka Senzo Maswidi Mbatha esihloko sithi ‘Ziphuma eguleni’ Abantu bakwaNjilo bangamaDebe Nguni ngokwezigaba zabaNguni. Endulo sibathola bakhe ngasemfuleni uMlaza , kodwa ngenxa yezimpi ezazid... qhubeka ufunde »

Mkhulise

Umlando ngesibongo sakwaMkhulise Kuloba INtungwa lasenhla kwaSokhumalo(Bongani Kholo Khumalo) Abantu bakwaMkhulise baphuma kuBaThembu bakwaMvelase , ababeholwa yinkosi uNgoza ka Mkhubukeli ngesikhathi seSilo uShaka. AbakwaMvelase bayindlu encane yaBaThembu, indlu enkulu yilena ezibiza ngokuthi ingey... qhubeka ufunde »

Mdunge

*Umlando ngesibongo sakwaMdunge* -Kuloba INtungwa lasenhla kwaSokhumalo(Bongani Kholo Khumalo) Abantu bakwaMdunge baphuma kuMdunge owabe engenye yamadodana enkosi uMnguni ka Ntu. UMnguni ka Ntu nguyena odabula wonke amaNguni.Naso isizwe samaDunge sehla ngesilulu sisuka lena enhla nezwekazi lase-Afri... qhubeka ufunde »

Ogle (Thoyane)

Umlando ngesibongo sakwaOgle(Thoyane) Kuloba iNtungwa Lasenhla kwaSokhumalo( Kholo Khumalo) Abantu bakwaOgle ababuye baziwe ngokuthi bangabakwaThoyane baphuma kuHenry Ogle,laba bantu bangaMakhaladi. UHenry wayebuye aziwe ngelikaWohlo,kususelwa ekwehlulekeni kwamaZulu ukubiza isibongo sakhe.UWohlo wa... qhubeka ufunde »

BaHurutse

Leboko La Bahurutshe Ba ga Mmamokgatiti wa lewa Tshwene ke naiwa mmele Makopong ga ke naiwe Ke sirelediwa ke seriba Tshwene fa di ya masimo Go eta tshwenegadi pele Rotwe a sale kwa morago A sale a di retolola Ke ne ke fudile, ka tlatsa Ka kgopiwa, ka relela, ka wa Papalo tsa ya le maritse Matlapa’... qhubeka ufunde »

Leboko La Kgosi Sekgoma a Kgari

**Leboko La Kgosi Sekgoma a Kgari** Re epele letsholo Ramfabatho Wa ga Madieletsa wa ga Senyarelo Re ye go dika majwe a bo Phalapye Re dike mafatho a bo Taukgolo E bo phologolo di tlhajwe ka dikgotshane Tlou di tlhajwe ka dikwati Go tlhabiwe bo Malwale ba batona E re kobe di sale kwa digopong Kwa di... qhubeka ufunde »

Leboko La Bobedi La Kgosi Sekgoma Kgama II{Poko ya Bobedi}

Leboko La Bobedi La Kgosi Sekgoma Kgama II Morata Dipitse Kgosikgolo of the Bangwato lived from 1815 to 1883. Pitse e rile di gorogile di le some Di bile di tsenye mo sakeng la Ditlharapa Morwa Maameletsa o di rekile Wa ga Maameletsa o di rekile tsotlhe. O reke dipitse ngwana wa ga Kgama Batho ba ga... qhubeka ufunde »

Leboko La Kgosi Sekgoma Kgama II{Poko Ya Ntlha}

Leboko La Kgosi Sekgoma Kgama II Kgosikgolo of the Bangwato lived from 1815 to 1883. E tlhalefile, kukuma ya Maphatshwa Kwalata e e lonaka lohibidu Ga e na le bonyana le bo bonnye E ntse e tlhalefela go ditaya Ka re bonye e kgalema fa LetÅ¡haneng E duma e gonokelela Nkeme Mokalaka Ngwako a tshaba a ... qhubeka ufunde »

error: Akuvumelekile lokho !!