Indabuko Yakho
Inqolobane yomlando kaZulu

Ama-categories

Imithi yesintu (Izincazelo nezithombe)

Hlophe

Umlando ngesibongo sakwaHlophe Abantu bakwaHlophe imvelaphi yabo iseSwazini. Isibongo sakwaHlophe singesinye sezibongo ezehluke ngezithakazelo noma ngithi ngezithopho.Isibonelo nje bakhona oHlophe abangamfaki uThumbeza ezithakazelweni zabo.UThumbeza yisona sithakazelo abantu bakwaHloph abaziwa ngaso.Kodwa bakhona abanye oHlophe abangasifaki isithakazelo uThumbeza ezithakazelweni zabo.Kukhona oHlophe abathakazela ngoMabhengu, Mkhonkosi, Jojo njalo njalo , leyo ngxenye yoHlophe yileyo engamfaki uThumbeza ezithakazelweni zayo. Isibongo sakwaHlophe saqambeka ngoHlophe owayephila kudala  ngeminyak... qhubeka ufunde »

Mothiba

Re Bakone ba NtÅ¡hi Dikgolo, Bakone baila tlhantlhagane, Bana ba thaba ya magoÅ¡i, Bakone baila nonyane e podudu, Matlala sekgoba dinaga tÅ¡abo makgolo’ a’ gwe Mokone. Ke leditÅ¡e molodi setumong ke kwele ke mmalebogo borwerwe, ‘Mapela a NtheeletÅ¡a aba a nkwa, Ke ngwana wa mma re agisane e bi... qhubeka ufunde »

Umlando ngeSilo uCetshwayo 

Umlando ngeSilo uCetshwayo kaMpande: ISilo uCetshwayo sabusa ngesikhathi esinzima kwaZulu ngoba sabusa ngesikhathi abeLungu sebefike baze banethezeka , sebeqala nokushaya imithetho ezweni likaMthaniya ngoba eqinisweni ngaleso sikhathi basebeqalile vele ukulidla elakwaZulu . Empeleni abeLungu bafika kudala ngesikhathi iLembe lihlanganiswa izizwe ukuba zibe yisizwe esisodwa esinguZulu.  Kuzokhumbuleka ukuthi uHenry Fynn nebandlana lakhe bafika kwaZulu kusabusa lona iLembe , yilona elabasikela indawo yokwakha lapho sekuseThekwini khona namuhla.  Labo beLungu babengamaNgisi .Kwahamba kwahamba lelo dlanzana lamaNgisi lajikeka uZulu ,laba isitha esikhulu. Kuyakhumbuleka ukuthi uHenry Fynn wesibili nguyena owayexhasa uMntwana uZibhebhu ezinduku zamagwala ukuba ahlasela uMbuso kaZulu ngaphansi kweSilo uCetshwayo nangesikhathi seSilo uDinuzulu.  UFynn wesibili wayezalwa nguFynn okuqala yena kanye owayekhonze ngaphansi kweLembe , owasikelwa indawo lapho sekuseThekwini khona. Sesibuyela eNgonyameni uCetshwayo kaMpande: INgonyama uCetshwayo yayizalwa yiNgonyama uMpande kuNdlunkulu uNgqumbazi Zungu(okaMondi) .UMntwana uCetshwayo nguyena owayemdala kuBantwana beSilo uMpande . Esiswini sikaNina uNgqumbazi wayezalwa noMntwana uMbixambixa noMntwana uNdabuko. UMntwana uNdabuko wahlupheka kakhulu neNgonyama uDinuzulu ewa

Dikgale

Ke Dikgale tshoÅ¡aikobong, Mapogola a Itebetse, Mokone wa Mmina Phiri Mothalakga Ya re ngou e jele batho, Mothalakga. Ke batho ba MadidimetÅ¡a Bodiba, Ba moya noka a sena pego a itshepa go didimetÅ¡a bodiba. Ke MapitÅ¡a mpe a ga-Dikgale, Se apea matlabetlabe makura a tÅ¡wa ka dikgetlo. Ke batho ba K... qhubeka ufunde »

Bahlaloga

Agee Bahlaloga! O hlagogile mohlaloga morwa’ sebodu sa Matome Morwa’ tshilo e sila botle, e sila ka Mokgadi a bo lehaiwa mmele, ga sile e a haila. Ke kwele ba re Manamela Ka hloma a namela thaba Anthe ke morwa’ sebodu sa matome Morwa wa bo mokgoba a kgoboketsa bahlaloga Ba boye ka ... qhubeka ufunde »

Umlando ngeNkosi uHlubi Molefe 

Inkosi uHlubi Molefe yayibusa abaTlokwa bakwaMolefe ababezinze endaweni yaseNtabazwe(Harrismith) ngesikhathi saminyaka yama 1800. Yayikade iqale ukubusa ngemuva kokwehlulwa kweNkosi uSekonyela kaMokotjo ihlulwa yiNkosi uMushweshwe . Kwathi lapho isihluliwe iNkosi uSekonyela yabaleka yaphikelela eKoloni nokuyilapho yagcina ikhothamele khona.  Ngemuva kokwehlulwa kweNkosi uSekonyela abaTlokwa bazithola sebeyisizwe esingenayo iNkosi . Ngakho-ke izikhulu zakwaMolefe zagcina ziqoke uHlubi kaMotha owayezalwa eKhohlo lakwaMolefe. Uyise weNkosi uHlubi wayezalwa eKhohlo , engumfowabo weNkosi uSekunyela . Igama likhe kwakunguMotha ka Mokotjo . Wabusa-ke uHlubi ebusela endaweni yaseSefate khona eNtabazwe nokuyilapho kwakwakhe khona umuzi weNkosi uSekonyela waseJwalabhoholo .  Kwakuyiminyaka yama 1870s ngaleso sikhathi nokuyisikhathi lapho amaNgisi ayemise kabi iSilo uCetshwayo . AmaNgisi agcina agcina esesikele iNkosi uHlubi indawo eSinquthu ngenhloso nje yokudala izinxushunxushu , kuphazamiseke uMbuso weSilo uCetshwayo . Ngakho-ke iNkosi uHlubi yagcina engenye yamakhosi ahlonyiswa ngezibhamu ahlasela uZulu. Ngamanye amazwi lawo makhosi ayeyizimaku zamaNgisi . Kulawo makhosi singabala inkosi uYamela kaPhangandawo Shange,uMntwana uHhamu kaMpande(kaNzibe) , uMntwana uZibhebhu namanye .

Thekiso

Mokwena Moila letlhaka, Moraka metsi a pula. Nkwe se kgata ka boya. Mokwena wa Ntshi Dikgolo, Kwena sekopantsha dichaba, Seboptjwa ka letsopa. Seabula letsopeng, Seabodi sa di noka. 

Lekhatlanya

Molefe Motlokoa Qalana la ra mpai lerota ntshwe. Motho wa Seyala se kgaohile motonosi, Ha se a kgaoha se entse lehohoba. Mankga lefotha le mohla ho sa hlajwang.  

Moagi

Agee! Monareng! Agee! Kgomo! Ke Moagi wa Maganyola Mpopo, Senene ga se na botÅ¡heba le motho, Ba re ganyo ba a ganyola, Batho ba ba boago Kokokwe Gammeselane, Nodibengkgolo bja kwena maragana, Bjona bokhobogelo bja ditÅ¡hila.   Re ba MogotÅ¡hoÅ¡i lekgobare, Lengoane le Lephogole, Ba rego mogo o... qhubeka ufunde »

Sejake

Motaung ba Rapuleng ba Rothodi la pele Na ha Sejake Batho ba Rapuleng Ba Rothodi la Pele Khuba khuba ea mamatshoha fetshe Ea matsoha ka fapha la monna Fapha la marumo le thata le popota Ke batho ba Mmusetsi oa bo Thulo Bare ha e hate ka maro nyamatsana Phofolo e tshajoang ke bana le bo mmabona Tau m... qhubeka ufunde »

error: Akuvumelekile lokho !!