Indabuko Yakho
Inqolobane yomlando kaZulu

Ama-categories

Imithi yesintu (Izincazelo nezithombe)

Mabona

Mabona Mqwambe Khauta H’olomoni Phephetha Solkwentje INtombi ezimnyama zi mabele maade Nkomo zikaMgholwane zikaHele Khauta zakwaMabona

Caluza

Caluza Mncwabe Gxabashe Malandela Mnguni Nosoka Mbozisa Ndlela Zabane Phakathwayo Yeyeye Nina eningawudli umbilini Ngoba udliwa abahlangakazi Nina enawela uThukela neMpofana

Ntshalintshali

Ntshalintshali Somnomo Mzwazwa Mkhulwane Ludonga kaMavuso Bheshela Mthongolo Thwayisa Wena owathwayisa umuntu ngojojo emhlane Wena kaHhiya koBanani Nina bakaNyembe kanikeli Kunikela uMtshongolo Mazalankosi Nina enazala uZwide ka Langa Nyongande ongangomunga Phathwayo Nyawo zinde Ezimfushane zimacuth... qhubeka ufunde »

Umlando ngonkosi uMehlokazulu Ngobese iNgobamakhosi

Umlando ngeNkosi uMehlokazulu kaSihayo Ngobese iNgobamakhosi Umlando ngeNkosi uMehlokazulu kaSihayo Ngobese iNgobamakhosi     UMehlokazulu Ngobese wayeyiqhawe likaZulu ngesikhathi seziNgonyama oCetshwayo kaMpande noDinuzulu kaCetshwayo.UMehlokazulu wayeliFelankosi uqobo . Ibutho lakhe kwak... qhubeka ufunde »

Mabotja

Re ba Mabotja, Tlou ya Moletji, Ba kubu etshwile bodibeng kubjana tsa tlala naga, Phukubje ya Ilamolapong, LaMatlala lea Phala, Phukubje tshela moedi ke pjana, Rwerhang Mabotja bogoshi boa mo swanela, Re Bakone ba Ntshi di Kgolo, Re ana Hlanhkagane.

Umlando ngeNkosi uSigananda Shezi 

Awu sukanini madoda nanso-ke iNkosi yaMachube akwaShezi iNkosi u-Sigananda kaZwekufa . Kulesi sithombe inkosi yaMachube yabe isineminyaka elinganiselwa ekhulwini(yebo 100) . Leli qhawe layibamba kwathula umoya emahlathini aseNkandla empini kaKhandapondo ebuye yaziwe ngokuthi yimpi kaBhambatha . Futhi leyompi ibuye yaziwe ngokuthi yimpi kaMakhanda . Kuleyo mpi uZulu wavukela amaNgisi umbhejazane ngemuva kwesimemezelo sikaNgqongqoshe wezezimali wamaNgisi(Minister of finance) u-Charles Smythe esasithi uZulu kwakudingeka akhokhe futhi enye futhi intela ngaphezu kwezimbili ezabe vele sezikhona . Zanqikilana emahlathini aseNkandla emhosheni waseMome (Mome Gorge) kwathula umoya . Yaqhubeka yagcina isisabalele kulo lonke elakwaZulu. Kukuleyo leyo mpi lapho kwasala khona uSibindi gidi wakwaNgobese iNgobamakhosi u-Mehlokazulu kaSihayo . Kulesi sithombe inkosi u-Sigananda yayisanda kubanjwa ngamaNgisi eseyolilengisa kodwa yavuka isizikhothamele ngobusuku obabandulela usuku eyayizolengiswa ngalo. Yayizinikele yona uqobo kumaNgisi ngemuva kokuba amaNgisi esebophe indodana yayo. Le nsizwa endala yayibone lukhulu kwaZulu ngoba yayizalwe ngeminyaka yama 1820s nokuyiminyaka lapho iSilo uShaka sasimatasa sihlanganisa izizwe ukuba zibe uZulu . 

Msane

Abantu bakwaMsane abande kakhulu eHluhluwe nakoMtubatuba bakhumbuleka kakhulu ngamaqhawe abo amabili oNxaba kaMbekane noMgobhozi kaNongqwewu Msane . UNxaba Msane wayebusa isizwe sakwaMsane ngesikhathi iLembe lihlanganisa izizwe ngeminyaka yama 1800 . Umuzi weNkosi uNxaba kwakusoGobeni , lowo muzi wa... qhubeka ufunde »

Hlophe

Umlando ngesibongo sakwaHlophe Abantu bakwaHlophe imvelaphi yabo iseSwazini. Isibongo sakwaHlophe singesinye sezibongo ezehluke ngezithakazelo noma ngithi ngezithopho.Isibonelo nje bakhona oHlophe abangamfaki uThumbeza ezithakazelweni zabo.UThumbeza yisona sithakazelo abantu bakwaHloph abaziwa ngaso... qhubeka ufunde »

Mothiba

Re Bakone ba NtÅ¡hi Dikgolo, Bakone baila tlhantlhagane, Bana ba thaba ya magoÅ¡i, Bakone baila nonyane e podudu, Matlala sekgoba dinaga tÅ¡abo makgolo’ a’ gwe Mokone. Ke leditÅ¡e molodi setumong ke kwele ke mmalebogo borwerwe, ‘Mapela a NtheeletÅ¡a aba a nkwa, Ke ngwana wa mma re agisane e bi... qhubeka ufunde »

Umlando ngeSilo uCetshwayo 

Umlando ngeSilo uCetshwayo kaMpande: ISilo uCetshwayo sabusa ngesikhathi esinzima kwaZulu ngoba sabusa ngesikhathi abeLungu sebefike baze banethezeka , sebeqala nokushaya imithetho ezweni likaMthaniya ngoba eqinisweni ngaleso sikhathi basebeqalile vele ukulidla elakwaZulu . Empeleni abeLungu bafika kudala ngesikhathi iLembe lihlanganiswa izizwe ukuba zibe yisizwe esisodwa esinguZulu.  Kuzokhumbuleka ukuthi uHenry Fynn nebandlana lakhe bafika kwaZulu kusabusa lona iLembe , yilona elabasikela indawo yokwakha lapho sekuseThekwini khona namuhla.  Labo beLungu babengamaNgisi .Kwahamba kwahamba lelo dlanzana lamaNgisi lajikeka uZulu ,laba isitha esikhulu. Kuyakhumbuleka ukuthi uHenry Fynn wesibili nguyena owayexhasa uMntwana uZibhebhu ezinduku zamagwala ukuba ahlasela uMbuso kaZulu ngaphansi kweSilo uCetshwayo nangesikhathi seSilo uDinuzulu.  UFynn wesibili wayezalwa nguFynn okuqala yena kanye owayekhonze ngaphansi kweLembe , owasikelwa indawo lapho sekuseThekwini khona. Sesibuyela eNgonyameni uCetshwayo kaMpande: INgonyama uCetshwayo yayizalwa yiNgonyama uMpande kuNdlunkulu uNgqumbazi Zungu(okaMondi) .UMntwana uCetshwayo nguyena owayemdala kuBantwana beSilo uMpande . Esiswini sikaNina uNgqumbazi wayezalwa noMntwana uMbixambixa noMntwana uNdabuko. UMntwana uNdabuko wahlupheka kakhulu neNgonyama uDinuzulu ewa

error: Akuvumelekile lokho !!